PUB

Opinião

Pa kes ki kre skrebe variantis di Barlaventu dretu

Marsianu nha Ida padri Nikulau Ferera

Na edison di 23/08/2012 di es benditu jornal, N dexa dikas pa skrebe tudu varianti di nos lingua. Titulu di es artigu e: PA KES KI KRE SKREBE DRETU (konferi http://tinyurl.com/lpdopas). Di es bes, N ta distaka variantis di Barlaventu.

Un di kes midjor forma di nu difende kada un di nos variantis, e skrebe-s sigundu regras ki sientistas di lingua kabuverdianu propo i nos susesivus Governu aprova.

Enbora ka ten inda regras konpletu pa garanti un skrita padronizadu, dja ten alguns regra ki ta riduzi anarkia: dja ten regras di riprizenta sons artikuladu ilimentar di nos lingua, sima nu ta papia-l di Santanton ti Djabraba, istu e, dja ten “fonéticas boas” (1) pa lingua kabuverdianu (se alfabetu ofisial). Kenha ki so ta kre tudu, ta perde tudu! – ta fla, un pruverbiu.

Un patriota ki ta tenta aumenta efikasia kumunikativu di un di kes varianti di Barlaventu skrebendu-el sigundu lei, e Guy Ramos Sr. N ta konsedja kes konpatriota di Barlaventu ki kre nobilita ses variantis, pa navega na ses perfil na facebook (Guy Ramos Sr. i Kriol.nl) ku na se blog http://www.kriol.nl.

Otu patriota ki ta tenta skrebe variantis di Barlaventu sigundu orientasons sientifiku, e António Oliveira Santiago. Kes ki ka kre disvaloriza ses varianti skrebendu-el sigundu ses “N ta atxa di leigu”, debe navega na perfil di António Oliveira Santiago na facebook (Antoniu Olisantu) ku na se blog http://tinyurl.com/plzdn9o

Un romansi skrebedu ku nos alfabetu i ki sta na varianti di Boavista, e “Perkurse de sul d’ilha” di Eutrópio Lima da Cruz. Es livru e bon referensia pa kes ki kre skrebe variantis di Barlaventu sigundu regras ofisial. Otu livru ki pode ser util, e Biblia – kel 2º edison ki sta na kes 2 varianti prinsipal (konferi www.aktb.org). DICIONÁRIO CABOVERDIANO – PORTUGUÊS, Manuel Veiga, tanbe e util, pabia el e, na verdadi, disionariu varianti di Santiagu – otus varianti (maxime kel di Sanvisenti) – purtuges.

Ale li perfis di otus facebookianu ki ta skrebe variantis di Barlaventu ku alfabetu kabuverdianu: Alice Matos; Amália de Melo Lopes; Carlos Alberto Delgado; Carlos Almeida; Dora Oriana Pires; Dulce Almada Duarte; Dulce Lima; Eduardo Cardoso; Júlia Melício Pereira; Manuel Brito Semedo; Maria do Céu Baptista; Mário Matos; Stebu ku Trina; Djuntamoh Afrikanu (perfil di Toní Pires); etc.

Infilismenti, 2º edison di Biblia ten pokus izenplar; so pesoas ligadu a kes igreja kriston non katoliku i rezidenti la Sanvisenti e ki tene se izenplar. Kes otu livru ki N limia, ta sta di benda nomiadamenti na Biblioteka Nasional, na ses riprizentason o kolaborador li i la stranjeru, i inda na feiras undi el ta partisipa li i la stranjeru.

(1) Amílcar Cabral fla, na Konferensia di Kuadrus di PAIGC realizadu na 1969: “É a única coisa que podemos agradecer ao Tuga, no facto dele nos ter deixado a sua língua, até um dia em que de facto, tendo estudado profundamente o crioulo, encontrando todas as regras de fonética boas para o crioulo, possamos passar a escrever o crioulo.” (konferi livru “Análise de alguns tipos de resistência – A resistência cultural”, Amílcar Cabral, editora Avante, Portugal, 1986, pajina 26). Ora, Governu (dipos di serka di 30 anu di investigason, kolokius i sperimentason) institusionaliza “fonéticas boas” (alfabetu kabuverdianu, atraves di Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16/03/2009 – konferi http://tinyurl.com/dygs55z). Es lei debe inplimentadu en konjugason ku se antesenenti – Dekretu-Lei nº 67/98, di 31/12/1998 (konferi http://tinyurl.com/bleq37l).

PUB

PUB

PUB

To Top